Nekoliko razloga zbog čega ne treba često prati ruke - Klošarija

NOVO

Klošarija

Here comes the klosh

Friday, December 22, 2017

Nekoliko razloga zbog čega ne treba često prati ruke


Nemojte izgubiti i dobre bakterije samo zato što je neko pokraj vas kihnuo, kažu naučnici. S bakterijama se borimo odavno i smatramo ih našim neprijateljima.

Prije otkrića antibiotika, većina ljudske borbe s bakterijama završavala je smrću. Zbog toga, puno nas vjeruje da je korištenje sredstava za dezinfekciju ruku nešto što treba stalno raditi, a bez straha od posljedica. Ali, je li to zaista tačno?

Prošlog desetljeća, otkrilo se kako bakterije imaju i pozitivnu ulogu u našem životu. Otkriveno je da osim loših bakterija koje nas mogu zaraziti, naše je tijelo dom korisnim bakterijma koje nam pomažu probaviti hranu, potencijalno prevenirati autoimune bolesti ili čak spriječiti da dobijemo neke infekcije, piše Telegram.hr.

To nas dovodi u nedoumicu trebamo li nastaviti koristiti sredstva kao što su dezifincijensi ruku ili trebamo ostaviti ruke s mnoštvom bakterija, u ime zdravlja.

Svaka osoba ima uravnoteženu koloniju bakterija

Zasnovano na onome što trenutno znamo o mikrobiomu, nema tačnog odgovora. Moramo sami procijenti.

“Jedan aspekt dezinficijensa za ruke koji se često previdi, je taj kako utieču na naše tijelo”, kaže Jonathan Eisen, mikrobiolog na UC Davis.

Dok ubijaju potencijalno opasne bakterije, sredstva za dezinfekciju ruku, isto tako, mijenjaju zajednice dobrih bakterija na koži. Iako nijednu od bakterija ne možemo vidjeti, milioni su na našim rukama, koži i unutar crijeva.


Tek nedavno, naučnici su počeli razumijevati da svaka osoba ima ravnotežu bakterijskih kolonija koje, između svih drugih stvari, drže tijelo zdravim. Kada koristimo dezificijense, pokušavamo ubiti svaku bakteriju koja obitava na našim rukama, znači i one dobre i one loše.

Osim što ubijaju dobre bakterije, dezinficijensi doprinose otpornosti na antibiotike.

“Iako ne sadrže standardne antibiotike, kada bakterije postanu otporne na neke od njih, olakšano im je da budu otporne na važne antibiotike”, kaže Eisen.

Možda samo želite biti sigurni da ne jedete sendvič s opasnim bakterijama na rukama, ali ako to prečesto činite, to nam se može osvetiti. Rezistencija na antibiotike velika je prijetnja čovječanstvu i postaje sve gora.

Koristiti ih samo kad su zaista potrebni
Dr. Eisen preporučuje da se dezinfekcijska sredstva koriste štedljivo, samo kada nam uistinu trebaju. Razmislite što ste doticali rukama. Ako ste bili u bolnici, kod liječnika, u javnom prijevoznom sredstvu, taksiju, nije loša ideja upotrijebiti dezinfekcijske maramice.

Ali ako ste vani bez da ste dotaknuli previše ljudi, nije nužno da koristite dezinficijense. Posebno ako ste u prilici koristiti normalni sapun i oprati ruke. Studija iz 2009. godine pokazala je da korištenje sapuna, na pravi način, ubija potencijalno zarazne bakterije i viruse jednako učinkovito.

Naučnike čeka još puno posla da bi se razumio mikrobiom kože. Iako znamo puno o vrstama bakterija koje na nama žive, manje znamo koja je specifična funkcija svake vrste.

Kada bi mogli znati koje nas bakterije drže zdravima, bolje bi mogli odgovoriti na pitanje kako često i u kojim situacijama moramo koristiti dezifenkcijska sredstva. Za sada, slijedimo savjet da budemo štedljivi.